Print this page
srijeda, 07 mart 2018 20:11

Održana 17. sjednica Odbora za ljudska prava i slobode

Odbor za ljudska prava i slobode je na 17. sjednici razmotrio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskoj upravi i Izvještaj o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode, smještenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.

Uvodno obrazloženje o Predlogu zakona podnijela je generalna direktorica Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost u Ministarstvu javne uprave Milica Janković.
Saopštila je da su Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskoj upravi predložene tri ključne stvari:
- proširenje opsega primjene Zakona, jer se važeći Zakon odnosio samo da državne organe i organe državne uprave, a sada se predlaže njegova primjena i na lokalnom nivou i jedinicama lokalnih samouprava će se dozvoliti da grade elektronske servise za građane na isti način kako su to do sada na portalu elektronske uprave radili organi državne uprave. Ovo je posebno važno ako se ima u vidu da se 70% komunikacije između građana i javne uprave dešava na lokalnom nivou;
- podstiče se razmjena podataka između svih registara i svih staralaca nad podacima kroz jedinstveni informacioni sistem za elektronsku razmjenu podataka koji predstavlja platformu koja omogućava da organi međusobno razmjenjuju podatke, a centralna tačka u Ministarstvu javne uprave stara se o tome da li neko ima pravo da bude davalac određenih podataka i da li ima pravo da pristupi, vidi i koristi te podatke, i
- poboljšanje okvira e-pristupačnosti u elektronskoj upravi, jer sve elektronske usluge moraju da ispunjavaju tehničke standarde pristupačnosti za lica sa invaliditetom, u skladu sa evropskim standardom u ovoj oblasti.

Takođe, predložene su izmjene u davanju saglasnosti na razvoj informacionih sistema, jer se u praksi dešavalo da se zahtjev za saglasnost za razvoj informacionog sistema dostavi Ministarstvu javne uprave na samom kraju postupka, zbog čega se sada uvode dvije saglasnosti- na idejno rješenje i na projektnu dokumentaciju.
Zaključila je da se donošenjem ovog Zakona, Zakona o elektronskoj identifikaciji i Zakona o informacionoj bezbjednosti stvara okruženje kojim se omogućava da građani Crne Gore, kao i građani u Evropi učestvuju na elektronskom tržištu, uz stvaranje centralne elektronske uprave, jedinstvene pristupne tačke i jedinstvenog digitalnog tržišta. Crna Gora u ovoj oblasti prati standarde najrazvijenijih evropskih država poput Estonije, Belgije, Njemačke i Velike Britanije.

Članovi Odbora su se interesovali za način na koji je planirano prilagođavanje elektronskih usluga licima sa invaliditetom i da li lokalne samouprave u manje razvijenim sredinama mogu ispuniti te uslove. Takođe, interesovalo ih je da li su izmjene ovog Zakona obuhvaćene Analizom usklađenosti propisa u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom.

Predstavnica predlagača je pojasnila da su pratili evropske standarde u domenu elektronske pristupačnosti, a u predstojećem dugotrajnom procesu planiraju da omoguće pristupačnost svih formi za čitače ekrana za lica sa oštećenim vidom i sluhom, a za slabovide osobe će obezbijediti i određeni kontrast, spektar boja ... Lokalne samouprave nijesu dužne da obezbjeđuju standarde e-pristupačnosti, već se priključuju na portal e-uprave. Zakon nije bio predmet pomenute Analize, ali su u njegovoj pripremi slijedili evropske prakse i standarde u ovoj oblasti.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno podržao Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskoj upravi i predložio Skupštini da ga usvoji sa dva Amandmana Odbora koje je prihvatila predstavnica predlagača.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Zdenka Perović na početku izlaganja informisala je prisutne da je kao predstavnica institucije Zaštitnika izabrana za članicu Potkomiteta Ujedinjenih nacija za prevenciju torture, što predstavlja interes za instituciju Zaštitnika, kao i za Crnu Goru koja ima predstavnika među 25 eksperata u ovoj oblasti na međunarodnom nivou. Ove godine crnogorski preventivni mehanizam- institucija Zaštitnika predsjedava Mrežom institucija za prevenciju torture u Jugoistočnoj Evropi.

Predstavljajući Izvještaj o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode, smještenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, zamjenica Zaštitnika Zdenka Perović je ukazala da su, prema stavu Evropskog suda za ljudska prava, mentalno oboljela lica lišena slobode posebno ranjiva kategorija i nijesu uvijek u stanju da se jasno izraze ili požale na subjektivne posledice određenog postupanja prema njima.

Ocijenila je da se utemeljeno može uočiti jasan i vidljiv napredak u oblasti zaštite mentalnog zdravlja u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, ali i da postoje izazovi u praksi koje treba prevazići. Naglasila je da su sa Zavodom u cjelini ostvarili nivo partnerske saradnje koja u krajnjem donosi željene rezultate u zajedničkim naporima da se unaprijedi poštovanje ljudskih prava lica lišenih slobode koja borave u ZIKS-u.

Podaci o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode, smještenih u ZIKS-u prikupljeni su neposredno od zaposlenih i uvidom u dokumentaciju u zdravstvenoj službi, službi za tretman, Upravi Zavoda, u direktnom razgovoru sa oko 300 zatvorenika i anketiranjem 105 zatvorenika. Sagledavajući opšte stanje, primijećeno je da je gotovo kod polovine zatvorske populacije, odnosno kod 480 lica, dijagnostikovan neki vid mentalnog oboljenja ili poremećaja. Podatak da je kapacitet Specijalne bolnice u Kotoru oko 240 kreveta dodatno ilustruje neodložnu potrebu formiranja zatvorske bolnice, kako je to i planirano strateškim dokumentima Ministarstva pravde.

S obzirom da je izgradnja zatvorske bolnice planirana 2021. godine, ukazala je na neophodnost preduzimanja mjera koje u međuvremenu mogu ublažiti posledice nedostatka kapaciteta Specijalne bolnice u Kotoru. Informisala je da su u Zavodu anagažovana dva psihijatra koji dnevno obave i do 10 pregleda, kao i da je u praksi zabilježeno čekanje na psihijatrijski pregled. Ona je napomenula i da zadržavanje zatvorenika u ustanovama gdje ne mogu dobiti odgovarajuću zdravstvenu njegu nije prihvatljivo. Sa druge strane, u decembru 2017. na mjeru obaveznog liječenja u ZIKS-u su čekala 82 zatvorenika zbog nedovoljnih kapaciteta u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru. Ove činjenice ukazuju na potrebu da se, u mjeri mogućeg i do trajnog rješenja ovog problema, preispitaju postojeći kadrovski kapaciteti i preduzmu mjere za unapređenje ostvarivanja psihijatrijske zaštite u ZIKS-u.

U Izvještaju je konstatovano da u Sektoru za tretman rade dva psihologa, koji obavljaju poslove realizatora tretmana, ali u Zavodu ne postoji program za rano prepoznavanje suicidalnog rizika, odnosno za prevenciju i sprječavanje samopovrijeđivanja i samoubistva, što je i razumljivo imajući ograničene kapacitete. Neadekvatan ambijent i zatvorska atmosfera može negativno da utiče i na osobe koje nemaju zdravstvene smetnje, a posebno na osobe koje imaju problema sa zdravljem. Zamjenica Perović je dodala i da statistike pokazuju da veći broj zatvorenih lica oboli u zatvorima, iako na slobodi nijesu imali smetnje, što potvrđuje da je zatvorska sredina podsticajno djelovala da se manifestuju simptomi i razvije bolest. U periodu od 2014. do kraja 2017. godine u Zavodu nije bilo samoubistava, dok su zabilježena dva pokušaja, po jedan 2014. i 2015. Stoga je posebnu pažnju potrebno posvetiti prevenciji samopovređivanja, a prevencija i sprečavanje samoubistava, uključujući i pravovremenu identifikaciju onih koji podliježu riziku ne bi trebalo da bude isključiva dužnost zdravstvene službe, već svih koji dolaze u neposredan kontakt sa licima lišenim slobode. Najavila je da će institucija Zaštitnika tokom ovogodišnjeg predsjedavanja Mrežom nacionalnih mehanizama za prevenciju torture Jugoistočne Evrope pripremiti pregled uporedne prakse i pokušati da pomogne ZIKS-u da utvrdi najbolji model postupanja u suočavanju sa ovim izazovom.

Perović je saopštila da se u Zavodu i dalje primjenjuje sredstvo prinude – vezivanje mentalno oboljelih, zavisnika od opojnih droga i drugih lica u kriznim stanjima. Navela je da Ministarstvo pravde nije propisalo pravila o primjeni ovih sredstava, iako je Zaštitnik to preporučio u decembru 2015. Na osnovu uvida u Protokol fiksacije za 2017. godinu, zaključuje se da vezivanje prosječno traje nekoliko sati, što je napredak u odnosu na prethodnu praksu. Podsjetila je da trajanje ove mjere treba da se mjeri minutima, a ne satima. Navela je i da su medicinske sestre/tehničari pohađali obuku za obavljanje humane fiksacije, ali da su u praksi uočeni problemi u primjeni naučenog humanog vezivanja.

Zamjenica Zaštitnika je informisala da je Zaštitnik preporučio Ministarstvu pravde da u saradnji sa Ministarstvom zdravlja preduzme korake kako bi se licima koja borave u ZIKS-u, a koja pate od akutne psihoze ili teške depresije, obezbijedilo odgovarajuće liječenje u bolničkim uslovima, u skladu sa međunarodnim standardima što je prije moguće. Posebnu pažnju treba posvetiti zatvorenicima sa nekom od izrečenih mjera obaveznog liječenja u psihijatrijskoj ustanovi, a koji borave u zatvorskim uslovima usled nedostatka kapaciteta u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru.
Zaključila je da je za poštovanje prava mentalno oboljelih lica i za dostizanje međunarodnih standarda u ovoj oblasti neophodno zajedničko i kontinuirano djelovanje svih subjekata. Zavod ne smije da ostane usamljen. Neophodan je sistemski pristup i usklađeno djelovanje svih nadležnih institucija sistema. Zaključila je da je Zaštitnik uputio 13 preporuka koje smatraju ključnim i primjerenim u ovom vremenu i okolnostima. Ukazala je da izazovi sa kojima se suočava Zavod nijesu jedinstveni i da isti opterećuju i savremenije zatvorske sisteme, ali nas to ne oslobađa od odgovornosti, jer svaka nadležna institucija treba da doprinese punoj primjeni domaćih propisa i međunarodnih standarda u ovoj oblasti.

Direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, Milan Tomić je saopštio da je Zavod u saradnji sa Ministarstvom pravde preduzeo značajne mjere na unapređenju zdravstvene zaštite pritvorenih i osuđenih lica. Informisao je da su zatvorske ambulante u Bijelom Polju i Podgorici registrovane u saradnji sa Ministrastvom zdravlja, što znači da su ispunjeni zakonski uslovi po pitanju prostora, opreme i kadra. Donešeno je i novo, kvalitetno Uputstvo o zdravstvenoj zaštiti pritvorenih i osuđenih lica, koje je usklađeno sa domaćim i međunarodnim standardima u ovoj oblasti.

Direktor Tomić je saopštio da su angažovali hirurga, radiologa, urologa, fizijatra i psihijatra u Spužu, kao i psihijatra i specijalistu urgentne medicine u Zatvoru u Bijelom Polju koji dolazi najmanje dva puta mjesečno, a po potrebi i češće. Angažovanje dodatnih ljekara specijalista je doprinijelo pružanju kvalitetnije zdravstvene zaštite licima lišenih slobode, ali i bezbjednosti. Naveo je da je izvršeno opremanje zatvorskih ambulanti novom i savremenom opremom i da su u Zavodu sprovedene smjernice Ministarstva zdravlja za buprenorfinsku terapiju. U toku je realizacija aktivnosti Zavoda u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje kako bi se izvršilo softversko umrežavanje zatvorskih ambulanti. U Zavodu se godišnje izvrši preko 20 000 zdravstvenih pregleda i preko 3 000 specijalističkih pregleda.
Istakao je da su preporuke iz Izvještaja Zaštitnika korisne za unapređenje zatvorskog sistema Crne Gore. Dodao je da će Zavod pažljivo analizirati preporuke iz Izvještaja sa namjerom da sve u realnom roku i ostvari.
Predstavio je podatke iz evidencije Sektora za zdravstvenu zaštitu u ZIKS-u, prikupljene 6. marta 2018. Prema tim podacima, 317 osoba boluje od mentalnih poremećaja i spektra psihotičnih poremećaja, poremećaja raspoloženja, neurotskih poremećaja, poremećaja ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih supstanci, kao i poremećaja ličnosti. Od pomenutog broja 150 osoba su registrovani zavisnici koji zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance, od kojih su 102 osobe na substitucionoj terapiji, pri čemu se 89 osoba liječi lijekom buprenorfin, 13 osoba su na metadonskoj terapiji, dok 41 osoba navodi da nije liječila zavisnost od zlouporeba psihoaktivnih supstanci prije dolaska u Zavod. Istakao je da trenutno 25% pritvorenih i osuđenih lica u Zavodu ima dijagnostikovano oboljenje iz grupe mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, dok je oko 100 neregistrovanih zavisnika koji ispoljavaju zavisnički obrazac ponašanja, ali se ne javljaju na psihijatriski pregled.Govoreći o ranijim preporukama Zaštitnika i CPT-ija da se zaposli dodatni psihijatar u zatvoru, direktor Tomić je kazao da je početkom januara u Spužu angažovan psihijatar sa punim radnim vremenom, koji je pripravan i u popodnevnim satima. I dalje je angažovan konsultativni psihijatar u Podgorici i Bijelom Polju, a od 1. marta 2018. u Zavodu je angažovan još jedan doktor medicine u cilju jačanja kadrovskih kapaciteta zdravstvene službe. Istakao je problem zapošljavanja stručnog zdravstvenog kadra u zatvorskoj službi zbog nedostatka interesovanja, pa se na dva oglasa u novembru i decembru niko nije prijavio. Saopštio je da se psihijatrijski pregled i procjena psihičkog stanja novoprimljenih lica obavlja u roku od 24 sata. U Izvještaju se navodi da su postojale liste čekanja na psihijatrijski pregled, dok u ovom momentu tih listi nema, a pomoć psihijatra je svakodnevno obezbijeđena svima. Saopštio je da su donijeli Plan i program obuke za Službu zdavstvene zaštite, Službu za tretman i Službu obezbjeđenja. U saradnji sa NVO „ Građanska alijansa“ organizovaće obuke za zdravstvenu službu na kojima će biti mentori iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, a teme će biti „Mjere fizičkog sputavanja“, „Izolacija lica sa mentalnim smetnjama“ i „Prevencija i rano prepoznavanje rizika od samopovređivanja i suicida“. Saopštio je da je smanjena fiksacija pacijenata humanim vezivanjem, ali da se i dalje koristi kao mjera koja traje i po nekoliko sati. Jedina druga mogućnost je hemijska fiksacija, ali ne postoji jedinstveno mišljenje stručnjaka koja je bolja. Zavod trenutno nema mogućnost da realizuje preporuku koja se odnosi na „zonu bez droge“.
Direktor Tomić je informisao da je 2021. godine planirana izgradnja specijalne bolnice - psihijatrijska jedinica, za koju su opredijeljene parcele u okviru ZIKS-a, što bi značajno poboljšalo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Istakao je da Zavod ima odličnu saradnju sa Kliničkim centrom Crne Gore, Opštom bolnicom u Bijelom Polju, Domom zdravlja u Danilovgrad, Specijalnom bolnicom za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ Brezovik i Specijalnom bolnicom za psihijatriju Kotor.

Načelnica Direkcije za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Senka Klikovac je potvrdila da sa ZIKS-om imaju izuzetnu saradnju u zdravstvenoj zaštiti zatvorenika. Ističe da je normativni okvir u sistemu zdravstva koncipiran na osnovama jednakosti za sve građane Crne Gore. Pacijentima sa mentalnim oboljenjima koji su na izdržavanju zatvorske kazne zdravstveni sistem omogućava liječenje ne samo na primarnom nivou, već i na sekundarnom i tercijalnom nivou. Upućivanje na veće nivoe zdravstvene zaštite iz ambulante u okviru ZIKS-a, po preporuci ljekara, potvrđuje postojanje odlične saradnje.
Načelnica Klikovac je mišljenja da najveći problem predstavljaju korisnici zavisnici koji se iz ambulante Zavoda upućuju u Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru, uprkos oskudnim smještajnim kapacitetima Bolnice i lošim uslovima za rad zdravstvenog osoblja. Značajan problem predstavlja oko 120 „socijalnih pacijenata“ koji su smješteni u Bolnici u Kotoru. Pojašnjava da se pacijenti nakon završenog liječenja upućuju na kućno liječenje, što za ovu kategoriju pacijenata nije moguće, jer nemaju gdje da budu smješteni. Mišljenja je da Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo rada i socijalnog staranja treba zajednički da riješe ovaj problem kako bi se rasteretilo trenutno opterećenje Bolnice. Pojašnjava da je oko 70 pacijenata iz Kazneno - popravnog doma smješteno u Bolnici, od čega je veliki broj korisnika i zavisnika od psihoaktivnih supstanci. U Specijalnoj bolnici u Kotoru za pacijente iz ZIKS-a izdvojena je 21 postelja za forenzičke pacijente, 11 postelja za liječenje zavisnika od alkohola i 9 za liječenje zavisnika od ostalih psiho-aktivnih supstanci. Istakla je da u Bolnici ne postoji odjeljenje za žene.
Saopštila je da pacijenti koji se liječe u ambulanti u okviru ZIKS-a, u skladu sa Uputstvom koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, lijek buprenorfin više ne dobijaju „na ruke“, već na osnovu izvještaja ljekara psihijatra, koji ne smije biti stariji od mjesec dana. Na ovaj način je utrošak ovog lijeka smanjen za preko 60%, kao i broj korisnika.
Načelnica Klikovac je informisala da su osnovali Komisiju za mentalno zdravlje koja obilazi psihijatrijske klinike i odjeljenja u opštim bolnicama u Crnoj Gori i sagledava sve eventualne nedostatke kako bi dali doprinos u pripremi novog zakona o mentalnom zdravlju koji treba da bude u skladu sa svim direktivama i međunarodnim standardima. Saopštila je da je formirana i radna grupa za izradu novog strateškog dokumenta za mentalno zdravlje.
Izrazila je očekivanje da će izgradnjom klinike za psihijatriju u Podgorici, kao i izgradnjom bolnice u okviru Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i proširenjem kapaciteta Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru doprinijeti poboljšanju položaja mentalno oboljelih lica lišenih slobode.

Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde, Nataša Radonjić komentarišući Izvještaj u kojem se navodi da Ministarstvo pravde nije postupilo po preporuci Zaštitnika iz 2015. godine, te da nije donijelo adekvatan propis za upotrebu sredstava prinude prema mentalno oboljelim licima, informisala je da Ministarstvo može donijeti propis jedino ukoliko postoji pravni osnov u zakonu, a za ovakvu vrstu propisa nije bilo pravnog osnova. Kako bi se riješilo ovo pitanje pronađen je modalitet kroz Uputstvo o zdravstvenoj zaštiti pritvorenih i osuđenih lica koje je bilo predmet ekspertize CPT-a tokom njihove posjete u oktobru prošle godine kada je primjena odredbe vremenskog trajanja humanog vezivanja iz Uputstva pozitivno ocijenjena. Saopštila je da su članovi CPT-a ukazali da na nivou međunarodnih organizacija i Savjeta Evrope postoji polemika u pogledu primjene ovih sredstava prinude i ambijenta u kojem trebaju biti primijenjena.

Poslanici su pohvalili Izvještaj i ocijenili da je izrađen na kvalitetan način. Izrazili su zabrinutost zbog činjenice da se određeni broj lica koji prije dolaska u Zavod nije imao mentalna oboljenja, tokom boravka u ZIKS-u, zbog samog ambijenta saočava sa mentalnim oboljenjima. Predloženo je da se deficit stručnog kadra u zatvorskoj službi, koji je dijelom prouzrokovan zbog nedostataka interesovanja za rad u Zavodu riješi dodatnom stimulacijom lica zaposlenih u Službi zdravstvene zaštite kako bi se Zavod kadrovski ojačao. Konstatovano je da se u kontinuitetu ulažu napori na ispunjenju preporuka Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, CPT-a i nevladinog sektora. Zaključeno je da je zajedničkim djelovanjem nadležnih organa, kroz partnerski odnos, postignut značajan napredak u oblasti ljudskih prava lica lišenih slobode.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, dr Halil Duković je naglasio da je Odbor posebnu pažnju posvetio poštovanju prava lica lišenih slobode. Podsjetio je da je Crna Gora 2008. dobila Preporuke CPT-a, a Odbor se u kontinuitetu bavi praćenjem njihove realizacije, kao i praćenjem stanja u ustanovama u kojima borave lica lišena slobode, što je realizovano obilaskom Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, Zatvora u Bijelom Polju i Pritvorske jedinice Centra bezbjednosti u Podgorici. Ocijenio da je Crna Gora učinila značajne iskorake i da je evidentan napredak u poštovanju prava lica lišenih slobode.

Nakon sadržajne rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode, smještenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.

U okviru treće tačke, Odbor je razmotrio i jednoglasno usvojio Izvještaj o radu Odbora za ljudska prava i slobode, kao radnog tijela nadležnog za nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etičkog kodeksa poslanika za 2017. godinu, sačinjen u skladu sa članom 14 stav 3 Kodeksa. Predsjednik Odbora je ocijenio da je Etički kodeks poslanika gotovo neprimjenljiv zbog činjenica navedenih u Izvještaju. Izvještaj će biti dostavljen Kolegijumu predsjednika Skupštine na dalji postupak.

Takođe, članovi Odbora su usvojili Informaciju o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića na Radionici posvećenoj diskusiji i validaciji nalaza i preporuka nezavisne evaluacije postojećeg sistema monitoringa dječjih prava u Crnoj Gori, održanoj u Podgorici 16. februara 2018. godine.

U okviru Tekućih pitanja članovi Odbora su se upoznali sa Predstavkom Milutina Pavićevića i Željka Gagule koji se žale zbog nemogućnosti ostvarivanja prava na penziju, iz razloga što im nijesu uplaćeni doprinosi za 2013. i 2014. Odlučeno je da se, u skladu sa Zaključkom Odbora o postupanju po Predstavkama, od 5. juna 2012. godine ova Predstavka uputi Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, na dalji postupak, u skladu sa njegovom nadležnošću, uz obavezu da po okončanju postupka o istom obavijesti Odbora za ljudska prava i slobode.

Takođe, članovi Odbora su upoznati sa dva dopisa Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Odbor je podržao Preporuku Savjeta upućenu Ministarstvu unutrašnjih poslova- Upravi policije o postupanju policijskih službenika prema maloljetnicima u alkoholisanom stanju i time je dodatno ojačao, imajući u vidu njen značaj za unapređenje ljudskih prava i sloboda maloljetnika, te doprinos poboljšanju odnosa i komunikacije policijskih službenika prema maloljetnicima. Dopisom od 23. februara 2018. članovi Odbora su informisani o Zaključku Savjeta u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja prema trojici mladića, kod ugostiteljskog objekta „Bajice“ u centru Podgorice, o čemu se vodi postupak pred nadležnim organima.

Galerija fotografija