Peta sjednica Odbora za ljudska prava i slobode

Lokacija: Plavi salon


D N E V N I   R E D:

-          Usvajanje Zapisnika sa Četvrte sjednice Odbora, održane 28. marta 2017. godine

1. Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2016. godinu, koji je Skupštini Crne Gore podnio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore shodno članu 47  stav 1 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore;

2. Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za  2016. godinu, koji je Skupštini Crne Gore podnijela Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama;

3. Izvještaj o radu Odbora za ljudska prava i slobode, kao radnog tijela nadležnog za nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etičkog kodeksa poslanika za 2016. godinu, koji Odbor sačinjava shodno članu 14 stav 3 Etičkog kodeksa poslanika;

4. Informacija o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića na sastanku predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića sa predstavnicima  NVO “Mladi Romi”, održanom 5. aprila 2017. godine u Skupštine Crne Gore i

5. Tekuća pitanja.

****

U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2016. godinu:  

Što se tiče unapređivanja i sprovođenja ljudskih prava, kapacitet Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ojačani su i njihovi zaposleni nastavili su da dobijaju obuke. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda treba da obezbijedi da se mehanizmi za upućivanje u oblasti rodne ravopravnosti u potpunosti sprovode i da generalna distribucija zaposlenih odražava obim posla sektora. Kapacitet institucije da djelotvorno rješava po pritužbama se poboljšao, kao i kvalitet datih mišljenja. Povjerenje građana u nezavisnost institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda treba graditi. Proces akreditacije u Međunarodnom koordinacionom odboru nacionalnih institucija u oblasti ljudskih prava je u toku.

Što se tiče prevencije torture i zlostavljanja Crna Gora je nastavila da radi s ciljem pune implementacije preporuka Evropskog komiteta za prevenciju torture i nehumanog i ponižavajuceg tretmana i kažnjavanja (CPT). Nacionalni mehanizam za prevenciju (NPM) nastavio je da radi kao zaseban sektor u okviru institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Njegov se kapacitet poboljšao, međutim, treba jačati njegovu nezavisnost. Ministarstvo pravde treba da propiše precizna pravila za korišćenje vezivanja kao sredstva prinude, u skladu sa međunarodnim standardima. Treba izraditi planove za nepredviđene situacije, kako bi se bolje rješavale vanredne situacije u zatvorima, kao što su incidenti koji uključuju verbalno i fizičko nasilje. Epizode nasilja do kojih je došlo tokom protesta nekih od opozicionih partija u jesen 2015. godine, i odlaganja u napretku sa njima povezanih istraga i krivičnih gonjenja, pokazuju teškoće u iskorjenjavanju zlostavljanja i uspostavljanju bilansa odvraćajućih sankcija. To se odnosi i na slučajeve nasilja u zatvorima tokom 2015. godine. Manja renoviranja poboljšala su uslove pritvora; međutim, postupanje prema osuđenim licima i pritvorenim licima i dalje treba usklađivati sa međunarodnim standardima, kao i kapacitete zatvorskih zdravstvenih službi za vršenje pregleda i izvještavanje, i njihovu saradnja sa sudskim organima.“ (str.74 i 75 Prevoda Izvještaja)

„U oblasti zabrane diskriminacije zakon mora dalje da se usklađuje sa pravnom tekovinom EU, a osnovana je radna grupa koja će se baviti nedostacima. Broj sudskih predmeta i dalje je veoma mali, i treba riješiti nedostatak srazmjernih i odvraćajućih kazni. Kapacitet Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za rješavanje po pritužbama se popravio; međutim, potrebna su dalja poboljšanja da bi se obezbijedilo blagovremeno i kvalitetno praćenje prijavljenih predmeta diskriminacije.

Što se tiče ravnopravnosti žena i muškaraca, ostaju bojazni vezane za djelotvorno funkcionisanje mehanizama za upućivanje u oblasti rodne ravnopravnosti koji su uspostavljeni novim Zakonom o rodnoj ravnopravnosti i u vezi sa cjelokupnim ekonomskim osnaživanjem žena. Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda treba da poveća svoj kapacitet u toj oblasti, naročito angažovanjem zaposlenih koji imaju iskustva u rodnim pitanjima. Nastavljena je implementacija akcionog plana za rodnu ravnopravnost za period 2013-2017. godine, sa fokusom, uglavnom na zatvaranje jaza između muškaraca i žena u političkom životu i na podizanju svijesti. Na lokalnom nivou, sve su opštine zaključile memorandume o saradnji sa centralnom Kancelarijom za rodnu ravnopravnost. Aktivnosti na lokalnom nivou kojima se promoviše rodna ravnopravnost treba da se nastave. U decembru je Vlada usvojila smjernice za jačanje međuinstitucionalne saradnje između nevladinih organizacija i lokalnih zajednica u ovoj oblasti.

Nasilje bazirano na rodnoj pripadnosti i dalje ostaje razlog za zabrinutost. Crna Gora je preduzela početne korake u implementaciji Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Potpredsjednik Vlade oformio je među-institucionalno tijelo, koje uključuje predstavnike Vlade, Skupštine i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Objedinjena baza podataka o predmetima nasilja uspostavljena je u decembru sa ciljem rješavanja problema statističke pouzdanosti i obezbjeđivanja bolje i koordiniranije pomoći žrtvama. Telefonska linija za pomoć žrtvama nasilja je u prvoj godini svog rada primila dosta poziva, što ukazuje na generalan nedostatak povjerenja u državne institucije među žrtvama. Treba obezbijediti održivost linije za pomoć žrtvama. Nova Strategija za suzbijanje nasilja u porodici za period 2016-2020. godine usvojena je u decembru. Multidisciplinarni timovi, oformljeni da reaguju na nasilje u porodici, imaju jasne protokole od septembra 2015. godine. Dalji su napori potrebni da bi se obezbijedilo da ti timovi budu efikasni. Kapacitet postojećih institucija u toj oblasti, uključujući policiju i pravosuđe, treba da se ojača da bi se bolje štitile žrtve i odvraćali počinioci. (str.76 i 77 Prevoda Izvještaja),

i navoda u Rezoluciji Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, od 16. marta 2017. godine u kojoj Evropski parlament, između ostalog:

poziva na dodatno jačanje institucija za ljudska prava, uključujući Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i smatra da bi se njihovo znanje o međunarodnom i evropskom pravu i standardima o ljudskim pravima trebalo povećati; izražava zabrinutost zbog nedostatka jedinstvenog pristupa i blagih kazni za kršenje ljudskih prava;

Odbor će razmatranjem Izvještaja o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2016. godinu, koji je Skupštini Crne Gore podnio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore shodno članu 47 stav 1 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore /član 162 Poslovnika Skupštine Crne Gore- kontrolna uloga/, realizovati treću aktivnost, utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2017. godinu, sačinjenim na osnovu: Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, usvojene 16. marta 2017. godine, Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2016. godinu, Rezolucije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 2030 (2015), od                                               27. januara 2015. godine, Programa rada Vlade Crne Gore za 2017. godinu, aktivnosti Skupštine Crne Gore i jednog broja nerealizovanih aktivnosti iz Plana aktivnosti Odbora za 2016. godinu.

Nastavljena je saradnja sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kao krovnom institucijom, novim Ustavom ustanovljenom, za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i predstavnici Institucije, po pozivu, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine Crne Gore, učestvovali su na brojnim sjednicama Odbora. Od 66 sjednica Odbora za ljudska prava i slobode prethodnog, 25. saziva Skupštine Crne Gore, Zaštitnik je učestvovao na 33 sjednice i devet drugih aktivnosti. Od 76 sjednica Odbora za ljudska prava i slobode u 24. sazivu Skupštine Crne Gore, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je učestvovao na 28 sjednica.

U vezi sa drugom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2016. godinu:                

„Pravo građana na dobru upravu uređeno je i podliježe mehanizmima internog i eksternog nadzora, uključujući nadzor Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (v. Upravljanje). Pravo na pristup javnim informacijama uređeno je Zakonom o slobodnom pristupu javnim informacijama. Nedostaje djelotvorno praćenje i nadzor. Dio zahtjeva koje uprava odbije pao je sa 24% 2014. godine na 18% 2015. godine. Budžet za 2016. godinu Agencije za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama povećan je za 50%. Očekuje se da se time poboljša kapacitet Agencije da rješava po pritužbama koje primi i da bolje prati i nadzire proaktivno objavljivanje javnih informacija, npr. na internet stranicama. Ćutanje administracije u javnoj upravi i dalje je problem i ozbiljan uzrok pritužbi građana.“ (str. 17 Prevoda Izvještaja)

„Tokom 2015. godine, od ukupno 4.434 inicijalna zahtjeva za pristup informacijama koji su predati javnim tijelima, tražene informacije nisu dostavljene u 805 predmeta (2014. godine bilo je ukupno 4.058 zahtjeva, a nisu dostavljene informacije u 1.007 slučajeva). Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dobila je ukupno 1.431 pritužbe tokom 2015. godine. (2014. godine bilo ih je 1.753). Od njih, ona je potvrdila 1.083. (2014. godine potvrdila je 1.332). Većina su bili predmeti ćutanja administracije (869), dakle slučajevi gdje su zahtjevi ostali bez odgovora javnih institucija kojima su bili upućeni. Sudske odluke o pristupu informacijama ne sprovode se djelotvorno. Izaziva zabrinutost i saznanje da u nekim slučajevima prvostepeni organi izgleda zloupotrebljavaju mogućnost da tražene dokumente proglase povjerljivima kako bi ograničili pristup informacijama. Druga stvar koja zabrinjava je visok stepen zahtjeva koji ostaju bez odgovora. Javne institucije treba hitno da poboljšaju sprovođenje zakona i da brzo odgovaraju na zahtjeve za pristup informacijama, naročito tamo gdje postoji veća mogućnost korupcije.“ (str. 71 Prevoda Izvještaja)

„Implementacija zakonskog okvira u oblasti zaštite ličnih podataka i dalje je slaba. Do danas nijedan slučaj zaštite podataka nije iznesen pred sud, osim što su tražena relevantna mišljenja Ustavnog suda. Kampanje podizanja svijesti treba da se nastave, kao i obuka za pravosuđe, da bi se povećao kapacitet pravosuđa da rješava takve predmete i da implementira standarde Eurojusta u razmjeni informacija.“ (str. 75 Prevoda Izvještaja),

           Odbor će razmatranjem Izvještaja o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2016. godinu /član 162 Poslovnika Skupštine Crne Gore- kontrolna uloga/, realizovati četvrtu aktivnost, utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za                2017. godinu.

****

           Imajući u vidu praksu utvrđenu u prethodnim sazivima Skupštine Crne Gore, na sjednicu Odbora u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 stav 1 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:

-          Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković i

-          Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Muhamed Gjokaj

-          a u skladu sa članom 67 stav 2 Poslovnika Skupštine Crne Gore, da učestvuje u radu sjednice, pozvani su:

-          Potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde, Zoran Pažin,

-          Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka i

-          Ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić.

Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:

- Delegacije Evropske unije u CG, šef Delegacije, izvanredni i opunomoćeni ambasador Aivo

Orav,

         međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori:

- OEBS- šefica Misije, ambasadorka Maryse Daviet,

- UNDP- stalna predstavnica Fiona McCluney,

- UNICEF- šef Predstavništva, g. Benjamin Perks i

- UNHCR- šef Kancelarije, g. Mustafa Server Caylan.

   - NVO-a koje se bave pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:

- “Građanska alijansa”, predsjednik Boris Raonić.

****

Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2016. godinu dostupan je na linku: http://skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/zakoni-i-drugi-akti/115/1393-8914-00-72-17-13.pdf

Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2016. godinu dostupan je na linku: http://skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/zakoni-i-drugi-akti/108/1385-8856-00-72-17-9.pdf

Event Properties

Početak događaja 24.04.2017. 13:00h
Kraj događaja 24.04.2017. 15:00h