19. sjednica Odbora za ljudska prava i slobode

Lokacija: Plava sala


Dnevni red

- Usvajanje Zapisnika sa 18. sjednice Odbora, održane 19. marta 2018. godine -

 

  1. Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2017. godini, koji je Skupštini Crne Gore podnijela Vlada Crne Gore shodno članu 38 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, sa

Izvještajima o radu sa izvještajima o finansijskom poslovanju i izvještajima nezavisnog revizora savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica za  2017. godinu, koje su Odboru za ljudska prava i slobode podnijeli predsjednici manjinskih savjeta shodno članu 33a Zakona o manjinskim pravima i slobodama

  1. Informacije o aktivnostima Odbora za ljudska prava i slobode u martu 2018. godine:
  • Informacija o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića i člana Odbora Mirsada Murića na Konferenciji „Za snažniji glas djeteta u društvu - Mreža Złatnih savjetnika Ombudsmana”, održanoj u Podgorici 22. marta 2018. godine,
  • Informacija sa Završnog sastanka Ad hoc Nadzornog odbora za evaluaciju sistema monitoringa dječjih prava u Crnoj Gori, održanog u Podgorici 28. marta 2018. godine i

 

  1. Tekuća pitanja.

****

U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2018. godinu, objavljenom 17. aprila 2018. godine (NEZVANIČAN PREVOD):

 „Potrebna su poboljšanja u pogledu sveukupne svijesti institucija i pravosuđa o pravima zaštićenim Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR), njihove spremnosti da primjenjuju standarde u svakodnevnim praksama i da poboljšaju obrazloženja odluka, uključujući i one Ustavnog suda. U toku je nekoliko aktivnosti u ovoj oblasti, uključujući izgradnju kapaciteta pravosuđa i objavljivanje odabranih predmeta Evropskog suda za ljudska prava na početnoj stranici Vrhovnog suda.

U promociji i  sprovođenju ljudskih prava, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MLJMP) i kancelarija Ombudsmana su nastavili da dobijaju pomoć u vidu jačanja njihovih kapaciteta. MLJMP planira da poveća svoje osoblje. Nekoliko aspekata rada kancelarije Ombudsmana je poboljšano, uključujući njegovu vidljivost, napore i produktivnost. Međutim, još ima mjesta da se poboljša njegova efikasnost i kvalitet mišljenja. Javno povjerenje u ovu instituciju je poboljšano što pokazuje i broj podnešenih predmeta. Predmeti pokrenuti od strane Ombudsmana na sopstvenu inicijativu su takođe povećani. Saradnja sa organizacijama civilnog društva ostaje pozitivna, ali bi bilo poželjno više sistematskih konsultacija. Kancelarija Ombudsmana je akreditovana B statusom u okviru Globalne alijanse nacionalnih institucija za ljudska prava. Finansijska sredstva obezbijeđenja MLJMP i Ombudsmanu nijesu dovoljna da im omoguće efikasno izvršavanje zadataka.“  (str. 24 Izvještaja EK o CG za  2018. godinu)

„Što se tiče antidiskriminacije, izmjene Zakona o zabrani diskriminacije su usvojene u junu 2017. godine, u cilju daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU; međutim, predmeti na sudu i dalje su rijetki. Diskriminacija u zapošljavanju na osnovu političke pripadnosti nastavlja da se prijavljuje (za pitanja diskriminacije u zapošljavanju vidi takođe Poglavlje 19). Rad kancelarije Ombudsmana u ovoj oblasti je poboljšan, ali njegovi kapaciteti treba da budu dodatno ojačani. Napredak u kriminalizaciji rasističkog i govora mržnje je napravljen novim izmjenama Krivičnog zakonika u julu 2017, ali je broj krivičnih predmeta i dalje nizak.“ (str. 27 Izvještaja EK o CG za  2018. godinu)

 „Ostvaren je određeni napredak u pravima manjina. U aprilu 2017. uvojen je novi Zakon o pravima manjina, koji treba da eliminiše rizik od konflikta interesa u procesu dodjele sredstava manjinama. Kako bi se obezbijedila nesmetana implementacija, potrebno je brzo usvojiti relevantne propise za njegovo sprovođenje i ojačati kapacitet MLJMP.

Najnovija Strategija za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana (2016-2020) se fokusira na pravni status, obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, zdravlje, socijalnu zaštitu i kulturni identitet i informisanje. Akcioni plan je usvojen u martu 2017. Međutim, budžet predviđen za ovu Strategiju je nedovoljan da se ostvare njeni ciljevi.

Uprkos određenom napretku, Romi ostaju najugroženija i najdiskriminisanija zajednica u državi. Po pitanju obrazovanja, bilo je napretka u broju djece upisane u predškolske ustanove i osnovno obrazovanje, dok je pripremno predškolsko obrazovanje produženo sa dvije na četiri sedmice. Ostale pozitivne mjere uključuju obezbjeđivanje besplatnih udžbenika, stipendija, upisne kvote u srednješkolskom i univerzitetskom obrazovanju, ljetnje kampove za romske učenike i obezbjeđivanje prevoza u Podgorici. Međutim, nivo znanja službenog jezika ostaje slab, mjere za suzbijanje napuštanja škola se ne primjenjuju i nedovoljna pažnja je posvećena obrazovanju odraslih.  Samo trećina romskih učenika završava obavezno obrazovanje i samo 3% (najmanje u regionu) završava srednješkolsko obrazovanje. Napori da se Romi uključe na tržište rada ne daju zadovoljavajuće rezultate; učešće njihove radne snage se smanjuje, a neformalno zapošljavanje i dalje je visoko. Postoji potreba da se poboljšaju dosadašnje aktivnosti, prilagode ključne aktivnosti u oblasti zapošljavanja romskoj situaciji i obezbijedi održivost rezultata.

 Velika većina Roma ima pristup zdravstvenom osiguranju, iako je procenat pokrivenosti opao od  2011. godine. Velika većina Roma živi u lošim stambenim uslovima, a mnogi od njih žive u odvojenim naseljima. Takođe, gotovo polovina domaćinstava nije legalizovana. Pristup javnim uslugama i dalje predstavlja izazov. Nakon uspješnog zatvaranja kampa Konik II pružanjem socijalnog stanovanja, vlasti bi trebalo da rješavaju uslove stanovanja domicilnih Roma i rizik od iseljenja u drugim opštinama. Procjenjuje se da 16% Roma nema građansku registraciju. Potrebni su dodatni napori na zaštiti i promociji romskog jezika.”  (str. 28 i 29 Izvještaja EK o CG za 2018. godinu).

Iako je Ustavom garantovana sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti i jednak tretman svih vjerskih zajednica, nije bilo napretka u pripremi novog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Tenzije između Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve su nastavljene.“

Osnovna prava

Nastavljene su reforme na daljem usklađivanju sa EU i međunarodnim standardima ljudskih prava i posebno je ostvaren napredak u anti-diskriminacionom zakonodavstvu. Crna Gora sada treba da osigura odgovarajuće institucionalne mehanizme za zaštitu ugroženih grupa od diskriminacije. Implementacija ovog zakonodavstva ostaje slaba i institucionalni kapaciteti za ljudska prava treba da budu ojačani. Romska i egipćanska manjina ostaje najugroženija i najdiskriminisanija zajednica. Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost u zemlji.

U cilju rješavanja ovih nedostataka, Crna Gora treba posebno:

® dalje jačati institucije za ljudska prava, i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, i povećati njihovo znanje o međunarodnim i evropskim standardima o ljudskim pravima;

® jačati prijavljivanje i zaštitu ljudskih prava i osigurati efikasnu zaštitu žrtava kršenja ljudskih prava, uključujući obezbjeđivanje efikasnih istraga o zlostavljanju od strane policije i slučajevima smrti i fizičkih napada na pojedince u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP);

® osigurati efikasnu primjenu politika osnovnih prava o rodnoj ravnopravnosti, pravima djeteta i pravima Roma obezbjeđivanjem usmjeravanja dovoljnog budžeta za implementaciju ovih politika, poboljšati kapacitete odgovornih institucija i povećati njihovu među-institucionalnu koordinaciju.” 

 

Odbor će razmatranjem Izvještaja o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2017. godini sa Izvještajima o radu sa izvještajima o finansijskom poslovanju i izvještajima nezavisnog revizora savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica za 2017. godinu, /član 162 Poslovnika Skupštine Crne Gore - kontrolna uloga/, realizovati  prvu  aktivnost, utvrđenu Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2018. godinu.

Prilikom razmatranja Izvještaja, u skladu sa Planom aktivnosti Odbora za 2018. godinu, posebna pažnja biće posvećena praćenju realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore donesenog povodom razmatranja Izvještaja o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2016.godini, objavljenog u „Službenom listu CG“, broj 37/17.

****

Na sjednicu Odbora u proširenom sastavu, u skladu sa članom 67 stav 1 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:

  • ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka,
  • generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, Leon Gjokaj,
  • direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Safet Kurtagić
  • predsjednik Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Mirsad Cikotić,
  • predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zvonimir Deković,
  • predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta, dr Momčilo Vuksanović,
  • predsjednik Romskog savjeta, Isen Gaši,
  • predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori, Genci Nimanbegu,
  • predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić i
  • predsjednik Bošnjačkog vijeća, Mirsad Džudžević.

Da učestvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:

- Delegacije Evropske unije u CG, šef Delegacije, izvanredni i opunomoćeni ambasador Aivo

Orav,

- NVO-e  koja se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:

- “Građanska alijansa”, predsjednik Boris Raonić.

****

Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2017. godini dostupan je na linku: http://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/zakoni-i-drugi-akti/439/1726-10609-00-72-18-27.pdf

Event Properties

Početak događaja 15.05.2018. 14:00h
Kraj događaja 15.05.2018. 16:00h