Print this page
Wednesday, 11 December 2019 18:56

Održana 48. sjednica Odbora za ljudska prava i slobode

Kontrolno saslušanje organizovano povodom Međunarodnog dana ljudskih prava

Odbor za ljudska prava i slobode na 48. sjednici, održanoj 11. decembra 2019. godine, u skladu sa Planom aktivnosti za 2019. godinu, održao je Kontrolno saslušanje ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenke i ministarke javne uprave Suzane Pribilović. Tema Kontrolnog saslušanja, organizovanog povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, bila je „ Realizacija Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2017-2021. i Preporuka sadržanih u Analizi usklađenosti zakonodavstva u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom, sa posebnim akcentom na praćenje realizacije Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, objavljenog u “Službenom listu CG”, broj 35/15 i Zaključka Skupštine Crne Gore, donesenog povodom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, objavljenog u “Službenom listu CG”, broj 37/17“.

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je saopštio da je od 34 mjere, odnosno 61 aktivnosti utvrđene Akcionim planom za sprovođenje Strategije za 2017. i 2018, realizovano 46 aktivnosti, jedna je djelimično realizovana i  14 aktivnosti nije realizovano. U 2019. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je nastavilo sprovođenje edukativnih aktivnosti o zabrani diskriminacije za predstavnike lokalnih samouprava. Posebna pažnja je posvećena edukaciji djece sa intelektualnim smetnjama o njihovim pravima. U fokusu rada Ministarstva u ovoj godini bila je i diskriminacija osoba sa invaliditetom u oblasti javnog i političkog života. Ministarstvo je 2019. godine raspodijelilo 491.160 eura za finansiranje projekata/programa u oblasti zaštite lica sa invaliditetom, dok je prethodne godine u ovu svrhu izdvojeno 440.101 eura. Zaključio je da će Ministarstvo nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti u cilju pune inkluzije i ostvarivanja ljudskih prava lica sa invaliditetom.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović smatra da se u Crnoj Gori konstantno promoviše i razvija novi odnos prema osobama sa invaliditetom koji se karakteriše visokim uvažavanjem, podizanjem svijesti o njihovim mogućnostima i sposobnostima, ali i o problemima koji se mogu riješiti samo udruženim snagama. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama iz juna 2017. propisan je kombinovani model finansiranja projekata/programa nevladinih organizacija putem djelimično centralizovanog programiranja prioritetnih oblasti i iznosa sredstava i decentralizovane raspodjele sredstava po osnovu javnih konkursa koje realizuju organi državne uprave. Propisano je da država obezbjeđuje posebna sredstva za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom u iznosu od 0,1% tekućeg godišnjeg budžeta. U 2018. godini za projekte nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom kroz tri javna konkursa koje su realizovali Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva opredijeljeno je 850.904 eura, dok je u 2019. raspodijeljeno 942.544 eura.

Novom Uredbom o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, a na osnovu Zaključka Skupštine Crne Gore, definisan je član 16 kojim je propisano da je ministarstvo prilikom sprovođenja javne rasprave organizovanjem okruglih stolova, tribina i prezentacija dužno da vodi računa da prostorije u kojima se organizuje javna rasprava budu pristupačne licima sa invaliditetom. Ako se tekst nacrta zakona, odnosno strategije koja je predmet javne rasprave neposredno odnosi na prava, obaveze i pravne interese lica sa poremećajima sluha ili govora, odnosno lica sa oštećenim vidom, ministarstvo će omogućiti da se javna rasprava sprovede uz upotrebu gestovnog govora, odnosno da tekst nacrta zakona, odnosno strategije bude dostupan u audiotonskom zapisu ili na Brajevom pismu. Značajan iskorak je ostvaren u segmentu e-pristupačnosti. U saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore Ministarstvo je izradilo Smjernice za kreiranje elektronskih dokumenata u skladu sa standardima e-pristupačnosti, a u martu 2019. potpisali su Memorandum o saradnji. Ove godine urađena je treća verzija Smjernica za razvoj i upravljanje internet prezentacijama javne uprave u okviru kojih je obrađena tema univerzalnog dizajna i e-pristupačnosti. Tri godine organizuju radionice za administratore portala javne uprave kako bi prezentovali Smjernice i upoznali zaposlene sa konceptom pristupačnosti elektronskih dokumenata. Sajt Ministarstva javne uprave, kao dio web portala Vlade Crne Gore pristupačan je u mjeri koja podrazumijeva mogućnost uvećanja fonta slova i podešavanja kontrasta na svakoj internet stranici. Ostali elementi u vidu članaka i drugih djelova koji predstavljaju tekstualne informacije takođe su pristupačni za čitače ekrana. U narednom periodu se očekuje izrada novog web portala Vlade na kojem će se specificirati svi elementi pristupačnosti u skladu sa standardima u ovoj oblasti. Zaključila je da je podrška države licima sa invaliditetom kroz različite vidove saradnje konstantan proces i uvjerena je da je zakonskim rješenjima i drugim aktivnostima ostvaren iskorak u odnosu na stanje u prethodnom periodu. Takođe, ima prostora za dalje poboljšanje zbog čega se mora djelovati udruženim snagama.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković je saopštio da je Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju iz novembra 2017. godine usklađen sa preporukama iz Analize. Takođe, implementacijom ovog Zakona omogućava se pristup informacijama i komunikacijama u javnom prevozu licima sa svim oblicima invaliditeta. Predlogom zakona o dopunama Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju, koji je u skupštinskoj proceduri predložena je obaveza pravnog lica i preduzetnika koji upravlja autobuskom stanicom da obezbijedi licima sa invaliditetom pomoć pri ulasku, kretanju i izlasku sa autobuske stanice, ulasku ili izlasku iz autobusa, ukrcaju i iskrcaju prtljaga i uvođenju psa vodiča u autobus. Ova pomoć licu sa invaliditetom pruža se besplatno. U prethodnom periodu je sprovedena javna rasprava o Nacrtu zakona o bezbjednosti interoperabilnosti željeznice tokom koje nije bilo primjedbi u odnosu na odredbe koje se tiču pristupačnosti za lica sa invaliditetom. Predlogom zakona o pravima putnika u pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, koji je u skupštinskoj proceduri, tretiraju se lica sa invaliditetom. Ministarstvo je u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore izradilo table sa organizacionim planom kretanja i rasporedom svih prostorija u Ministarstvu, kao i natpise na Brajevom pismu.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Zdenka Perović je ukazala da obezbjeđivanje pristupačnosti podrazumijeva mnogo više od fizičke pristupačnosti za lica sa invaliditetom. Istakla da je treba formirati jedinstveno tijelo koje će vještačiti invaliditet i izdavati dokument na osnovu kojeg bi ova lica ostvarivala sva prava utvrđena zakonima.

Šef  Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Makavi Kogali je čestitao na napretku Crne Gore ostvarenom u poboljšanju prava djece i adolescenata sa smetnjama u razvoju, budući da se broj djece sa smetnjama u razvoju u redovnom obrazovanju u periodu od 2008. do 2018. povećao za više od deset puta Takođe, pohvalio je dobru pokrivenost teritorije Crne Gore uslugama dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju.

S druge strane, djeca sa smetnjama u razvoju su i dalje među najmarginalizovanijim i socijalno isključenijim grupama u Crnoj Gori. Potrebno je formirati nacionalnu bazu podataka o djeci sa smetnjama u razvoju i unaprijediti sistem prikupljanja i analize podataka. Takođe, neophodna je bolja među-sektorska koordinacija kako bi se djeci sa smetnjama u razvoju pružila integrisana podrška tokom cijelog životnog ciklusa. U Crnoj Gori dijete sa smetnjama u razvoju prolazi niz procedura i sastanaka sa stručnjacima i komisijama kako bi steklo pravo na materijalna davanja i usluge. Neophodno je izbjeći uskraćivanje određenih prava djece sa smetnjama u razvoju, davanje sukobljenih preporuka i dupliranje usluga. Kogali je naglasio da sistem finansiranja usluga za djecu sa smetnjama u razvoju nije dobro uspostavljen. Neophodno je poboljšati integrisani pristup ranom razvoju i ranom obrazovanju djece i kontinuirano ulagati u unapređenje međusektorske saradnje i mehanizama kofinansiranja. Preveliki broj djece sa smetnjama u razvoju ostaje u ustanovama zbog čega na lokalnom nivou treba razviti više usluga za podršku djeci i porodici, uključujući i uslugu hraniteljstva za djecu sa smetnjama u razvoju.

Predstavnici nevladinih organizacija „Građanska alijansa“, „Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore“, Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ i Savez slijepih Crne Gore su ocijenili da je u protekloj godini iskazan senzibilitet prema osobama sa invaliditetom izdvajanjem značajnih finansijskih sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom. Takođe, pozitivno je što je Savjet za brigu o osobama sa invaliditetom, koji je bio u okviru Ministarstva rada i socijalnog staranja, podignut na nivo Vlade Crne Gore i njime predsjedava potpredsjednik Vlade.

S druge strane, podsjećajući da je u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2019. ocijenjeno da je ostvaren mali napredak u oblasti zaštite prava lica sa invaliditetom, ukazali su na sledeće:

  • rezultate aktivnosti utvrđenih strateškim dokumentima trebalo bi cijeniti kroz njihov doprinos poboljšanju kvaliteta života lica na koja se odnose,
  • u Crnoj Gori još uvijek nijesu stvoreni uslovi da osobe sa invaliditetom žive samostalno i da kao ostali građani ostvaruju sve svoje životne potrebe,
  • u našoj državi još uvijek se primjenjuje medicinski model pristupa prema osobama sa invaliditetom,
  • postoji diskriminatorska praksa trajnog oduzimanja poslovne sposobnosti, bez mogućnosti preispitivanja odluke o oduzimanju, što treba urediti u skladu sa međunarodnim standardima,
  • nedovoljan je broj prilagođenih vozila i alternativnih mogućnosti za svakodnevni prevoz osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori,
  • često se upotrebljava različita i neadekvatna terminologija kada se govori o osobama sa invaliditetom,
  • ne postoji jedinstveni registar osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori,
  • istraživanjima državnih organa koja se odnose na diskriminaciju osoba sa invaliditetom obuhvataju se svi građani, a ne same osobe sa invaliditetom, kao ciljna grupa koja iskustveno može da prikaže pravo stanje,
  • zabrinjava nastavak trenda nenamjenskog trošenja sredstava Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom,
  • sredstva za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom ne raspodjeljuju se u najboljem interesu osoba sa invaliditetom i upitan je kredibilitet nezavisnih procjenjivača i
  • pojedine uredbe i podzakonski akti su i dalje u suprotnosti sa principom Konvencije UN o pravima lica sa invaliditetom koja nalaže omogućavanje autentičnog predstavljanja osoba sa invaliditetom. Ovo se ispoljava u praksi na osnovu odredaba koje omogućavaju dodjeljivanje finansijskih sredstava namijenjenih osobama sa invaliditetom onim organizacijama koje nijesu autetnični predstavnici osoba sa invaliditetom, kao i time što je na listi kandidata za članove Savjeta za brigu o osobama sa invaliditetom lice koje nije osoba sa invaliditetom, niti predstavnik organizacije koja zastupa prava osoba sa invaliditetom.

Članovi Odbora su postavili sledeća pitanja:

- Koji zakoni su do sada usklađeni sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom?

- Da li se prati stepen realizacije preporuka datih u Izvještaju o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za 2017. i 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Crne Gore, održanoj 28. marta 2019. godine?

- Kakva je  ocjena Ministarstva javne uprave i Ministarstva za ljudska i manjinska prava o postupku raspodjele sredstava NVO shodno novom modelu i da li na osnovu dosadašnjeg iskustva i implementacije Zakona i podzakonskih akata, imaju neke sugestije za dalje unapređenje stanja u ovoj oblasti ?

- Kada se mogu očekivati izmjene preostalih zakona iz tri prioritetne oblasti: saobraćaja, zdravstvene zaštite i socijalne i dječje zaštite koje su utvrđene Zaključkom Skupštine Crne Gore koji je upućen Vladi?

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je obavijestio da su do sada usaglašeni: Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju, Zakon o parničnom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Zakon o gimnaziji, Zakon o stručnom obrazovanju, Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o zaštiti potrošača.

Aleksandra Popović, samostalna savjetnica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava je pojasnila da nezavisni procjenjivači cijene kvalitet projekata nevladinih organizacija i na osnovu toga se formira rang lista. Jedan od uslova koje NVO moraju ispuniti prilikom prijave na konkurs jeste da im je statutom propisano da se bave zaštitom ljudskih prava, odnosno zaštitom prava lica sa invaliditetom. Kada je riječ o izvještavanju o realizaciji Strategije, istakla je da će u skladu sa novom metodologijom koju je usvojila Vlada akcenat biti na indikatorima rezultata i indikatorima uspjeha. Predlog zakona o radu, Predlog zakona o medijima i Predlog zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, koji su u skupštinskoj proceduri takođe su usklađeni za Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom. Nastavljaju praćenje nivoa diskriminacije u društvu sprovođenjem istraživanja, kao i sa praćenjem preporuka iz Analize usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa Zakonom o zabrani diskirminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN. Realizuju brojne edukacije za predstavnike medija, nevladinih organizacija i predstavnike osoba sa invaliditetom. U cilju implementacije Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom na lokalnom nivou, do sada su opštine Bijelo Polje i Tivat usvojile lokalne akcione planove, a do kraja godine očekuje se da će isti biti usvojen u Pljevljima.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović smatra da je neophodno imati mjerljive rezultate o tome koliko su projekti nevladinih organizacija koji su finansirani iz budžeta doprinijeli poboljšanju položaja i kvaliteta života lica sa invaliditetom. U dosadašnjoj implementaciji Zakona o nevladinim organizacijama, najviše je otvorenih pitanja u vezi sa radom nezavisnih procjenjivača. Ako postoje sumnje u nezavisnost ili stručnost procjenjivača, takve predmete treba dostaviti nadležnom tužilaštvu. Smatra da se Zakon o nevladinim organizacijama u tom dijelu mora poboljšati i pozvala je sve učesnike da im dostave konkretne primjedbe i sugestije. Upitno je da li sredstva treba dodjeljivati svim nevladinim organizacijama u oblasti zaštite lica sa invaliditetom ili samo onim koje se direktno bave licima sa invaliditetom i zapošljavaju lica sa invaliditetomm, pa su od predstavnika Evropske komisije zahtijevali da im dostave uporedna iskustva.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je podjetio da je Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom usvojen 2015. godine. Prilikom donošenja Zakona, Skupština je, na predlog Odbora za ljudska prava i slobode, donijela Zaključak kojim je obavezala Vladu Crne Gore da sačini analizu usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom. Radna grupa sačinjena od predstavnika resornih ministarstava, Odbora za ljudska prava i slobode i nevladinih organizacija je analizirala 59 zakona i date su preporuke za usklađivanje 34. S obzirom da je za tri godine usaglašeno samo devet zakona, predsjednik Odbora je ocijenio da je to malo i da se moglo mnogo više, jer se u ovoj oblasti moraju ispunjavati standardi. Smatra da treba imati jedinstvene standarde u raspodjeli sredstava. Primjera radi, kada se raspravljalo da li sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava treba da se dodjeluju onima koji nijesu pripadnici manjinskih naroda, zaključeno je da bi im trebalo dodjeljivati sredstva. S druge strane, sada se potencira da sredstva treba dodjeljivati samo autentičnim predstavnicima i organizacijama lica sa invaliditetom, sa čime je saglasan. Smatra da zajednički treba rješavati uočene nepravilnosti i da se upornošću, kontinuiranim radom i saradnjom može ostvariti dalji napredak. Zaključio je da će Odbor u narednom periodu pratiti ovaj proces i u skladu sa planom aktivnosti Odbora za 2020. godinu ponovo organizovati kontrolno saslušanje na ovu temu.

Odbor će, u skladu sa članom 77 stav 2 Poslovnika Skupštine, podnijeti Skupštini Izvještaj sa Predlogom zaključka o Kontrolnom saslušanju ministra za ljudska i manjinska prava i ministarke javne uprave.

 

Image Gallery